Europska komisija predlaže pet mjera za umirovljenike u Hrvatskoj: jedna je posebno omražena među građanima

Na tragu je to preporuka Europske komisije, koje su objavljene u nedavnom Izvješću o primjerenosti mirovina. Riječ je o dokumentu kojeg svake tri godine usvaja Odbor za socijalnu zaštitu. Služi kao analiza, odnosno temelj za raspravu o reformama mirovinskog sustava u zemljama članicama EU.

– Što se tiče Hrvatske, izvješće za 2024. uočava da je, s obzirom na nepovoljne demografske trendove, potrebno smanjiti odljev radne snage, povećati stopu zaposlenosti starijih radnika (koja je znatno ispod prosjeka EU) i promicati duži radni vijek te osigurati odgovarajuće i održive mirovine – odgovorili su za Mirovina.hr iz predstavništva Europske komisije u Zagrebu.

Ovim je Izvješće EK Hrvatskoj predložila pet mjera. Iako se pojedini nedavno prihvaćeni umirovljenički zahtjevi donekle slažu s preporukama Bruxellesa, neke stvari tek trebaju biti učinjene.

Prva mjera je poticanje duljeg rada do mirovine i obeshrabrivanje prijevremenog umirovljenja. Iako su prošlogodišnje zakonske izmjene omogućile rad i nakon 65. godine, uz dogovor s poslodavcem i ukidanje otpremnine za odlazak u starosnu mirovinu u toj dobi, jedna od preporuka je upravo povećanje dobi za odlazak u mirovinu.

Iako u Izvješću ne piše kad bi i za koliko godina trebala biti povećana dob za umirovljenje, ta je mjera omražena u Hrvatskoj javnosti. Dapače, otklonjena je referendumom '67 je previše', kojim su 2019. godine sindikati prikupili više od 700.000 potpisa i time spriječili povećanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina. Treba reći da je nedavno Svjetska banka zbog demografskih razloga predložila da dob za mirovinu u Hrvatskoj bude čak 72 godine.

No, kasniji odlazak u mirovinu se može motivirati, primjerice, rastom bonifikacije za one koji nastave raditi nakon 65. godine. Trenutno ona iznosi 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno 27 posto nakon pet godina, a premijer Plenković najavljuje rast bonifikacije u 2025. godini.

EK predlaže i promjenu modela oporezivanja mirovine kroz povećanje neoporezivog dijela. Trenutno oko pola milijuna hrvatskih umirovljenika plaća porez na dohodak od 12 posto na iznos mirovine veći od osobnog odbitka, koji u ovom trenutku iznosi 560 eura, a od 1. siječnja će se popeti na 600 eura. Umirovljeničke udruge traže dodatno povećanje osobnog odbitka i postupno ukidanje poreza na dohodak koji se odnosi na mirovine, ali o tome zasad nema rasprave.

Preporuča se i promjena modela usklađivanja mirovina s ciljem povećanja udjela mirovina u prosječnoj plaći. S obzirom na to da prosječna mirovina trenutno čini samo oko 47 posto prosječne plaće, kroz zakonsku obvezu usklađivanja koja se provodi dvaput godišnje, trebalo bi smanjiti taj jaz, koji je isti kao i 2016. godine, kad su mirovine bile 75 posto manje nego danas, dodaje tportal.

Umirovljeničke godine već više od 10 godina traže usklađivanje po omjeru 100:0 u korist većeg faktora rasta, bez obzira na to je li riječ o rastu plaća ili potrošačkih cijena. No, vladajući su pristali od sljedeće godine promijeniti omjer s postojećih 70:30 na 85:15. Analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper upozorio je da to u praksi neće značiti znatnije povećanje mirovina.

Uz to, EK traži zaštitu umirovljenika s niskim primanjem kroz modele osiguravanja pristupa minimalnom prihodu ili drugim socijalnim naknadama povezanima s troškovima života. Država je u tom smislu u proteklih pet godina isplaćivala jednokratne dodatke koji u posljednjoj tranši iznose od 60 do 160 eura za one čija je mirovina najviše 840 eura. Premijer je u srijedu najavio i 'božićnicu' od 80 eura za sve umirovljenike.

Tu su i vaučeri za struju od 70 eura, nacionalna naknada za starije osobe od 150 eura, koja je namijenjena onima koji nisu skupili dovoljno staža za odlazak u mirovinu... Ovo bi se pitanje moglo riješiti i dodatnim povećanjem najniže mirovine, ali o tome zasad nema govora.