Lani je dnevno s posla zbog bolovanja izostajalo oko 65.000 zaposlenih, a HZZO je zatvorio tek 26 posto pregledanih slučajeva. Ranije se zatvaralo svako treće kontrolirano bolovanje, što pokazuje da radnici danas češće koriste bolovanje opravdano, ističe zamjenica ravnatelja HZZO-a Veronika Laušin.
– Kada zatvorimo bolovanje, to ne znači automatski da je netko lagao da je bolestan, nego i da je osoba mogla ranije početi raditi, ali je ostala na bolovanju dulje nego što je trebalo – objasnila je Laušin na nedavno održanome kongresu poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.
Postoje rijetki slučajevi da zaposlenik otvori bolovanje kao zamjenu za godišnji odmor, dok većina hrvatskih radnika ipak pošteno koristi svoje pravo na bolovanje. Laušin je iznijela i konkretan slučaj lažnog bolovanja s kojim su se nedavno susreli kontrolori HZZO-a, a riječ je o radniku koji je odlučio uzeti predah i otputovati na sjever Europe. Poslodavac mu nije mogao odobriti godišnji odmor zbog ugovorenih poslovnih obveza, a onda mu je stigla obavijest da je radnik otvorio bolovanje. Kontrolori HZZO-a došli su na njegovu kućnu adresu, ali umjesto pacijenta dočekao ih je član obitelji s porukom da je on otišao na put. Bolovanje je odmah zatvoreno. Ipak, taj je slučaj iznimka koja potvrđuje pravilo, jer iako stopa bolovanja u Hrvatskoj raste, broj otkrivenih zlouporaba pada.
– Kontrole kod kuće provodimo vrlo rijetko, ali ako dobijemo dojavu da postoji ozbiljna sumnja, izlazimo na teren – kaže Laušin za Index.
U posljednje dvije godine drastično su pali zahtjevi poslodavaca za kontrolom bolovanja, a razlog je zakonska izmjena koja traži da svaki zahtjev mora biti potkrijepljen osnovanom sumnjom na zlouporabu. Prije toga poslodavci su nerijetko tražili kontrole i za radnike koji su bili stvarno bolesni, čak i za one koji su se tek vratili s operacije.
Ukupno je lani obavljena 23.571 kontrola bolovanja, a kako je svakog dana na bolovanju prosječno oko 65.000 ljudi, riječ je o malome uzorku. Svaka druga kontrola bila je redovita, dok su 36 posto inicirali poslodavci. U čak 90 posto slučajeva nije pronađena nijedna nepravilnost, navela je Laušin.
