Koliko često perete ruke? Hrvatska u sredini, naši susjedi na prvome mjestu, a navika građana jedne država sve šokirala

Iako se pranje ruku često smatra osnovnim korakom osobne higijene i prevencije širenja bolesti, podaci otkrivaju velike razlike među europskim zemljama u učestalosti pranja ruku i općem shvaćanju važnosti ove prakse.

Prema istraživanju, Bosna i Hercegovina prednjači s 96 posto građana koji redovito peru ruke sapunom nakon korištenja toaleta, što je najviši postotak u Europi. Odmah iza nje nalazi se Turska, u kojoj čak 94 posto stanovništva redovito prakticira ovu higijensku naviku.

Rumunjska, Kosovo i Portugal dijele jednako visok rezultat od 85 posto, dok u Srbiji ruke pere 83 posto ljudi. S druge strane, Nizozemska bilježi najniži postotak, u toj zemlji samo polovina stanovništva pere ruke nakon toaleta, što je izazvalo iznenađenje s obzirom na opću razvijenost zemlje. Francuska i Španjolska također imaju niske rezultate, s oko 38 posto, odnosno 39 posto stanovnika koji ne peru ruke redovito.

Hrvatska se nalazi u sredini ljestvice, sa 70 posto stanovnika koji peru ruke nakon korištenja toaleta. Iako je ovaj rezultat solidan, postoji prostor za poboljšanje, osobito u okviru javnih kampanja i edukacije o važnosti higijene ruku. Pravilno pranje ruku dokazano smanjuje rizik od širenja mnogih zaraznih bolesti, uključujući proljev, respiratorne infekcije i gripu.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je pranje ruku sapunom jedna od najučinkovitijih mjera prevencije bolesti, čime se rizik od respiratornih infekcija može smanjiti za 20 posto, a rizik od proljeva i do 50 posto, prenosi Večernji list.

Povijest pranja ruku kao higijenske mjere seže u 19. stoljeće. Mađarski liječnik Ignaz Semmelweis prvi je uočio povezanost između higijene ruku i smanjenja smrtnosti u rodilištima. Njegov rad, iako u početku ignoriran, postavio je temelje za suvremene higijenske standarde. Danas se pranje ruku smatra osnovnim javnozdravstvenim alatom, no istraživanja pokazuju da svijest o važnosti ove navike i dalje nije jednaka u svim dijelovima svijeta.

Jedan od ključnih faktora koji utječe na higijenske navike je dostupnost vode i sapuna. Iako su higijenski resursi široko dostupni u Europi, razlike u stopama pranja ruku ukazuju na važnost obrazovanja i kulturnih normi. Na primjer, zapadnoeuropske zemlje poput Francuske i Nizozemske imaju niže stope pranja ruku unatoč visokom životnom standardu, dok istočnoeuropske zemlje poput Srbije i Bosne i Hercegovine bilježe znatno više stope.