Nakon što prime svoju prvu starosnu mirovinu, 13 posto ispitanika u EU nastavi raditi, objavio je Eurostat pozivajući se na europsku anketu o radnoj snazi. Od tih koji su dalje radno aktivni, pola ih nastavi obavljati posao kao i do tada, dok ostali mijenjaju radna mjesta ili rade manji broj sati.
Najveći udio onih koji nastavljaju raditi iako su u mirovini je u baltičkim zemljama: u Estoniji 54,9 posto, Latviji 44,2 posto i Litvi 43,7 posto dok je najniži udio u Rumunjskoj (1,7 posto), Grčkoj (4,2 posto) i Španjolskoj (4,9 posto).
Što se Hrvatske tiče, ona je blizu te druge skupine, s pet posto. No, podaci se odnose na 2023. godinu, a situacija u Hrvatskoj se pomalo mijenja. Naime, raste broj umirovljenika koji rade četiri sata dnevno, a to se i potiče tako da se nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, potkraj listopada mogućnost rada na pola radnog vremena, uz istodobno zadržavanje svoje mirovine (starosne, prijevremene i obiteljske mirovine), iskoristio je 33.061 umirovljenik. Prije dvije godine radilo je tako oko 23 tisuće umirovljenika.
Prema Eurostatu, glavni razlog zašto ljudi nastavljaju raditi nakon što prime starosnu mirovinu je što – vole raditi i biti produktivni (36,3 posto), ili zbog financijske nužde (njih 28,6 posto). Na listi razloga je i želja da ostanu integrirani u društvo (11,2 posto) te financijska atraktivnost posla (9,1 posto).
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna ukupna starosna mirovina za 523.627 korisnika mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (bez međunarodnih ugovora) je 628 eura, a njen udio u prosječnoj neto plaći za rujan ove godine je bio 47,5 posto. Prosječan mirovinski staž korisnika sveukupne starosne mirovine koji su to pravo ostvarili u 2024. godini je bio 35 godina, a njihova prosječna dob 64 godine.
