Njezinom veličanstvu zagorskoj purici, uskoro bi se mogla pridružiti i – dravska guska!

Zagorski puran uzgaja se i na području Varaždinske županije, a organizirani uzgoj ide putem Udruge uzgajivača zagorskog purana Varaždinske županije. Na čelu Udruge u svojem drugom mandatu je predsjednik Zlatko Herceg.

– U Varaždinskoj županiji u ovom trenutku imamo više od 300 prinova zagorskog purana koje su obilježene putem Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Svi naši uzgajivači dobivaju potpore i poticaje, kako od Europske unije tako i od Ministarstva poljoprivrede, što sam uzgoj čini lakšim i održivijim – govori nam predsjednik Zlatko Herceg.

Unatoč tome, u Udruzi vape za većim brojem uzgajivača, posebno onima mlađima.

– Neprestano radimo na povećanju članstva posebno među mlađim poljoprivrednicima. Sve nas je manje što predstavlja veliki problem. Među članovima je najviše onih sa 70 godina pa naviše. Ja s 56 godina spadam među mlađe članove – otkriva Herceg.

A osim poticaja koji dolaze s EU i nacionalne razini, uzgajivači veliki poticaj imaju i u činjenice da se sve uzgojeno lako plasira na tržište.

– Potražnja je velika, premašuje uzgoj. Posebno u vrijeme blagdana. Cijene se kreću do 40 eura po komadu, a čak i do 50, primjerice u Zagrebu. Zadovoljni smo prodajom jer se u pravilu sav uzgoj uspije i prodati. Nezadovoljni smo činjenicom da imamo premali broj kljunova jer nedostaje uzgajivača.

No, koliko god zvuči primamljiva činjenica da se purice lako prodaju, njihov uzgoj itekako je izazovan.

– U uzgoju treba posebnu pozornost posvetiti malim puricama koje su jako osjetljive. Osim što moraju biti u zatvorenom objektu, potrebno im je osigurati dovoljno topline i posebnu hranu da bi imale pravilan rast i razvoj. U tom stadiju posebno su osjetljive na vanjske utjecaje. A kako i sami svjedočimo promjenama vremena, takvi ekstremi mogu biti pogubni za mlade purice. Kiša, vjetar, hladnoća loše utječu jer se lako prehlade, a od toga i uginu. Tek kad izgube paperje na glavi i vratu, mlade puriće možemo puštati u prirodu na pašu. Ali i tada moramo biti na oprezu jer ih ne smijemo puštati u rosu ili maglu, odnosno u uvjete povećane vlage. Tek kada su odrasle, jedinke postaju jako otporne na sve vremenske prilike i neprilike. Ali do toga je dugačak put – govori Herceg, koji se u zagorske purane zaljubio još kao dječak kada je prve puriće dobio na poklon od svoje mame.

– Sada sam već pola stoljeća u njihovom uzgoju, ali istovremeno nastojim motivirate i mlade obitelji da se uključe.

Udruga osim zagorskom puranu pažnju posvećuje još jednoj zaštićenoj pasmini, kokoši hrvatici, ali i – dravskoj guski.

– Radimo na priznavanja dravske guske. Riječ je o projektu kojeg provodimo dugi niz godina i u kojem surađujemo s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je još ove godine poslati sve potrebne dokumente i zahtjeve prema Ministarstvu poljoprivrede da se dravska guska također prizna i zaštiti kao izvorna hrvatska pasmina – zaključuje Herceg.