Zbog klime će se morati mijenjati osnovne agrotehničke prakse

Na konferenciji je o projektu uvodno govorio Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad, koji je tom prigodom istaknuo kako je ovaj projekt triju lokalnih akcijskih grupa prvi takav projekt proveden na mikro razini u Republici Hrvatskoj, a aktivnosti Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad predstavio je Mario Željezić, voditelj LAG-a.

Na konferenciji je o značaju ovoga projekta suradnje triju lokalnih akcijskih grupa govorio Dubravko Bilić, predsjednik Lokalne akcijske grupe Izvor. Rekao je da klimatske promjene imaju veliki utjecaj na cjelokupni život, a najvidljivije su upravo u sektoru poljoprivredne proizvodnje. Dodao je da se tom problemu treba pristupiti odgovorno te da je potrebno motivirati poljoprivrednike kako bi što aktivnije koristili podatke iz studije, ali i pronaći projektno financiranje za sljedeću fazu ovog projekta.

O projektu Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske na konferenciji je govorio i Marijan Škvarić, predsjednik LAG-a Sjeverozapad, vodećeg partnera u projektu.

- Veliki potencijal koji ima poljoprivredna proizvodnja nastojimo staviti u funkciju kroz sinergiju svih dionika ruralnog razvoja. Naši poljoprivrednici moraju se što brže prilagoditi evidentnoj promjeni klime kako bi bili konkurentni na tržištu. Stoga su i glavni ciljevi projekta bili povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje na području Varaždinske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, na kojem je provedena ova studija, te podizanje svijesti naših poljoprivrednika o utjecaju klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju – rekao je Marijan Škvarić, predsjednik Lokalne akcijske grupe – Sjeverozapad.

Na završnoj konferenciji projekta Utjecaj klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo sjeverne Hrvatske predavanje o klimatskim promjenama u Hrvatskoj održao je Mislav Anić, voditelj Službe za agrometeorologiju pri Državnom hidrometeorološkom zavodu.

- Podaci prikupljeni u posljednjih trideset godina pokazuju na rast temperature zraka, ali i tla. Bilježimo sve raniji početak vegetacijskog razdoblja, što za posljedicu ima i veću vjerojatnost za pojavu mraza. Podaci pokazuju da smo suočeni i sa sve intenzivnijim i dugotrajnijim sušnim razdobljima, ali i s pojavom oluja s obilnim padalinama u kratkom razdoblju. Projekcije ukazuju na nastavak ovih trendova i u budućnosti, što će otežati poljoprivrednu proizvodnju. Zbog promjene klime neke tradicionalne kulture više neće biti moguće uzgajati pa ćemo ih morati zamijeniti novim kulturama koje će biti otpornije na promjenu klime – istaknuo je na konferenciji Mislav Anić.

Na konferenciji, na kojoj su bili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Varaždinske županije, Savjetodavne službe te drugi dionici ruralnog razvoja, o rezultatima studije utjecaja klimatskih promjena na ratarstvo i povrćarstvo u regiji govorili su njeni autori.

– Analizirali smo kretanje temperature, oborine i vjetra na području sjeverne Hrvatske, a i ovo je istraživanje pokazalo da u posljednjih trideset godina imamo porast temperature, kako srednje i dnevne, tako i minimalne i maksimalne temperature. Posebno je zanimljivo da upravo maksimalna temperatura ima veću stopu rasta, koja iznosi oko 1,5 stupanj Celzijusa. U analiziranom razdoblju od trideset godina zabilježeno je i više vrućih razdoblja, pa je i broj vrućih dana, s temperaturom većom od 30 stupnjeva, porastao sa 17 na 32 dana. Klima se je nedvojbeno promijenila a i dalje se mijenja, jer se linearni trend porasta temperature nastavlja – rekao je o rezultatima ove studije, prve koja je bila fokusirana baš na ovaj dio Hrvatske, meteorolog Goran Gašparac.

Zbog klimatskih promjena poljoprivredni proizvođači će morati optimizirati rokove sjetve i žetve, a morat će sijati nove sorte koje će biti bolje prilagođene klimatskim promjenama.

– Dva su smjera djelovanja u suočavanju s klimatskim promjenama. Jedan je ublažavanje njihovog utjecaja i prilagodba novonastalim uvjetima. Kratkoročno, mjere ublažavanja predstavljaju način da se kroz ciljane intervencije i ulaganja smanje rizici povezani s klimatskim promjenama. Ove mjere mogu uključiti bolje upravljanje resursima i razvoj otpornijih sustava. Međutim, dugoročno, prilagodba postaje neizbježan smjer, kojim se društvo i ekosustavi nastoje prilagoditi promijenjenim klimatskim uvjetima. Prilagodba uključuje strategije koje omogućuju ublažavanje posljedica na način da se rizici minimiziraju ili čak preokrenu u potencijalne koristi, kroz inovativne tehnologije, promjene u poljoprivredi i infrastrukturna rješenja. Prilagodba poljoprivrede na klimatske promjene zahtijeva promjene u osnovnim agrotehničkim praksama, uključujući prilagodbu u obradi tla, odabiru sorti, vremenu sjetve i berbe te metodama zaštite usjeva od novih klimatskih prijetnji. Jedan od važnih aspekata ove prilagodbe su i financijski poticaji koji omogućuju poljoprivrednicima implementaciju modernih tehnologija i inovativnih sustava zaštite – naglasila je na konferenciji Bojana Borić.