U četrnaest godina prepolovljen broj rođene djece na viničkom području

Na ukupnoj razini, u Općini Vinica evidentirano je 3.020 stanovnika u popisnoj 2021. godini (Slika 1). Time je utvrđeno smanjenje broja stanovnika za 369 stanovnika u odnosu na Popis 2011. godine. U relativnom iznosu, međupopisna promjena iznosila je -10,89% što je negativnije u usporedbi sa županijskom (-9,4%) i državnom (-9,25%) razinom u 2021. godini.

Slika 1. Kretanje stanovništva Općine Vinica prema Popisima stanovništva (1991.-2021. g.) (autorska obrada)

Kroz dugi niz godina, dobno-spolna struktura Općine Vinica manifestirala se u regresivni tip što znači da opada broj ukupnog stanovništva (Slika 2). Tako se paralelno odvijaju procesi starenja stanovništva uz istodobno sužavanje osnovice najmlađeg stanovništva. Također, najveća dobna skupina kod žena nalazi se u dobnoj skupini između 55. i 59. godine (8,89%), dok su muškarci najbrojniji u dobnoj skupini između 60. i 64. godine (8,79%). Isto tako, potrebno je uzeti u obzir zastarjelost podataka, pa se približne veličine dobnih skupina mogu pomaknuti za otprilike pet godina.

Slika 2. Dobno-spolna struktura Općine Vinica prema Popisu stanovništva 2021. godine (autorska obrada)

Nadalje, prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 42,8 godina u 2021. godini. Navedeno označava da je stanovništvo Općine u prosjeku bilo otprilike godinu i pol dana mlađe u usporedbi s državnom razinom (44,3 g.). Indeks starenja u 2021. g. iznosio je 139,7 osoba starijih od 65 g. na 100 djece mlađih od 14 g., dok je koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio 50,9 osoba starijih od 65 g. i mlađih od 14 g. na 100 osoba u radnoj dobi (Tablica 1).

Tablica 1. Prosječna dob, indeks starenja i koeficijent ukupne dobne ovisnosti Općine Vinica u 2021. godini (autorska obrada)

Jedno od primarnih obilježja Općine je višegodišnja negativna prirodna promjena (Slika 3). Tako je najnegativnija prirodna promjena zabilježena 2016. godine (-28 osoba), dok je najpozitivniji odnos evidentiran 2017. godine (-4 osobe). U promatranom razdoblju (2011.-2024. g.), ukupno je rođeno 449 djece, dok je umrlo 646 osoba.

Slika 3. Kretanje broja živorođenih i umrlih u Općini Vinica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Po pitanju prostornog kretanja u Općini, značajnije iseljavanje započelo je ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju. Tako je najveći val iseljavanja evidentiran 2017. g. (kao i na državnoj razini) kada je iselilo 93 stanovnika, a iste godine zabilježen je najnegativniji migracijski saldo (-48 osoba). S druge strane, pozitivni migracijski trendovi bilježe se u 2020. i 2021. godini, dok se stagnacija bilježi u 2024. godini.

Slika 4. Kretanje broja doseljenih i odseljenih osoba na prostoru Općine Vinica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)

Obrazovna struktura Općine evidentirala je 2,36% stanovništva bez osnovne škole, 20,09% stanovništva sa završenom osnovnom školom, 65,81% stanovništva sa završenom srednjom školom i 11,73% stanovništva s visokom naobrazbom u 2021. godini (Slika 5).

Slika 5. Obrazovna struktura stanovnika Općine Vinica u 2021. godini (autorska obrada)

U četrnaestogodišnjem razdoblju (2011.-2024. g.), ukupno je sklopljeno 184 brakova, dok se pravomoćno razvelo 43 braka na području cijele Općine. Pritom je najveći broj brakova sklopljen 2011. g. (njih 21), dok ih je najmanje sklopljeno 2022. g. (njih 5). Broj sklopljenih brakova ima vidljive naznake linearnog pada.

Dodatno, najčešća prezimena u Općini redom su: Šipek, Lazar, Kovačić, Pajtak, Leskovar, Punčec, Tot, Kelemen, Ciglar i Martinčević.

Slika 6. Broj sklopljenih i razvedenih brakova u Općini Vinica od 2011. do 2024. godine (autorska obrada)*

Zaključno, demografska obilježja Općine Vinica upućuju na kontinuirano smanjenje broja stanovnika, izražen proces starenja i dugotrajnu negativnu prirodnu promjenu. Istodobno, migracijska kretanja posljednjih godina pokazuju određene znakove stabilizacije, iako bez značajnijeg utjecaja na ukupnu demografsku sliku. Svi navedeni pokazatelji dodatno upućuju na postupno smanjenje demografske vitalnosti Općine, osobito u kontekstu sve manjeg udjela mlađeg stanovništva.

* Državni zavod za statistiku od 2000. godine obrađuje i prikuplja podatke sklopljenih brakova u skladu s definicijom uobičajenog mjesta stanovanja. Dakle, statistika o broju sklopljenih brakova vodi se prema mjestu gdje osoba formalno živi, a ne gdje joj je prebivalište ili mjesto vjenčanja. Do 1999. godine podaci za sklopljene brakove obrađivani su isključivo prema prebivalištu mladoženje.

Leon Vuglač završio je dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva te sociologije (nastavničkog usmjerenja) pri Fakultetu hrvatskih studija Sveučilištu u Zagrebu. Tijekom akademskog obrazovanja, dobio je Rektorovu nagradu, Dekanovu nagradu za izvrsnost i autor je stručnog članka „Kvantitativna analiza fundamentalnih urbanih značajki hrvatske populacije – pitanje budućnosti“. Diplomirao je u rujnu 2025. godine, a rad nosi naslov: „Obilježja druge demografske tranzicije Varaždinske županije“. Trenutno radi kao vanjski suradnik Ministarstva demografije i useljeništva.

Izvor:

Državni zavod za statistiku. Izvještaj o kvaliteti za statističko istraživanje (2025); https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Izvje%C5%A1taji%20o%20kvaliteti/Izvje%C5%A1taj%20o%20kvaliteti%20Statistika%20sklopljenih%20brakova%20DEM-3%202024.%20-%20final%20docx.pdf

Državni zavod za statistiku. Statistika u nizu; https://dzs.gov.hr/

Ministarstvo demografije i useljeništva. Demografija.Info; https://demografija.info/