Borba s lopovima je policijska svakodnevnica

Lopovi postali sve domišljatiji, omiljena meta su im – novac i zlato

Autor: Foto: Freepik 13.11.2025. 20:00h
Autor: Foto: Freepik 13.11.2025. 20:00h

Sve učestaliji slučajevi krađa na području Varaždinske županije ponukali su nas na razgovor s Darkom Dragičevićem, policijskim službenikom za poslove temeljne policije u Službi za javni red i sigurnost Policijske uprave varaždinske. Na godišnjoj razini bilježi se između 350 i 380 krađa u kojima policija postupa po službenoj dužnosti te još 300-tinjak krađa ispod cenzusa. Riječ je o krađama manje vrijednosti u kojima policija provodi cijeli postupak koji ne mogu građani, od utvrđivanja identiteta lopova, provjera tablica, obavljanja razgovora... Daju informacije građanima koji daljnji progon nastavljaju putem privatnih tužbi.

Ako gledamo strogo statistički, riječ je o intenzitetu od dvije krađe dnevno. Naravno, postoje periodi tijekom godine kada je pojavnost krađa učestalija.

– Takva je situacija ljeti, kada ljudi odu na godišnje odmora na more. Svoje domove ostave praznima, a kako više nema komunikacije sa susjedima kao nekada, domovi uglavnom ostanu bez ikakvog nadzora. Također, lopovi koriste periode tijekom pomicanja kazaljki sata, posebno u zimskim mjesecima kada rano pada mrak. Građani poslijepodnevno vrijeme još koriste za obavljanje poslova izvan domova, a lopovi koriste zaklon pod okriljem mraka. Na meti su im i ranojutarnji sati, kada građani obavljaju razne poslove u dvorištu, čiste okućnice, kada fizički nisu u svojim domovima – govori Darko Dragičević.

Lopovi su za svoje činove u pravilu motivirani materijalnom koristi. I dok su se prije više krala računala, mobiteli i druga električna oprema, danas su to gotovi novac i zlato.

Električnoj opremi se lako uđe u trag, što je demotiviralo lopove. Ali zato novac i zlato postaju sve češće meta. Njihova krađa je teško dokaziva. Zlato se rastopi, a u slučaju novčanica rijetko tko ima zapisane serijske brojeve. Zato apeliramo na građane koji imaju veće količine ušteđevine kod kuće, da zapišu serijske brojeve s barem pet novčanica. Ako se nešto dogodi, to nam može biti od koristi u potrazi za lopovima – ističe Dragičević.

Najčešće greške koje građani rade, a kojima privlače lopove mogu se svesti pod stereotipnu opis „ključa ispod otirača”. Kuća koja je u potpunom mraku, vrijedne stvari ostavljene u automobilu na vidljivome mjestu... najčešći su mamci za lopove.

– Ako je ikako moguće, prilikom izbivanja potrebno je nekoga zadužiti da pripazi na prostor. Susjedi, obitelj, prijatelji... Da pokupi s vremena na vrijeme poštu jer se i po pretrpanom poštanskom sandučiću vidi da nikoga nema kod kuće. Vrijedne stvari potrebno je čuvati u banci, u trezoru ili ih dati na čuvanje osobama od povjerenje. Postaviti kameru, alarm te na taj način vizualno odvratiti lopova od njihova nauma.

Policija i u suradnji s gradovima i općinama radi na smanjenju slučajeva krađa. Riječ je o aktivnostima koji su u kratko vrijeme doveli do pozitivnih pomaka.

– Već 10 godina sustavno razvijamo video nadzor s jedinicama lokalne samouprave. Apeliramo na gradove i općine da pojačaju ulaganja u video nadzor javnih prostora. Centar Varaždina je bio prvi u potpunosti pokriven još 2013. godine i nakon toga smo gotovo istisnuli kriminal iz centra grada, posebno na javnim površinama. Širi se mreža video nadzora. Živimo u prostoru koji nema više granica. Lopov koji djeluje u Varaždinu, za dva sata već može biti u Italiji – govorio Dragičević.

A što učiniti ukoliko se nađete na meti lopova?

Zapamtiti što više detalja oko ukradenih stvari. Zvati policiju ili otići u policijsku postaju. Pogotovo u slučajevima krađe osobnih stvari. Za što više stvari, pogotovo vrijednijih, čuvajte papire jer nam to olakšava potragu i identifikaciju. To pogotovo vrijedi kod krađe bicikala, jer samo serijskim brojem možete dokazati vlasništvo. Kod provala u kuće, nemojte ništa dirati, a prije ulaska odmah zvati policiju da se ne unište tragovi.

Darko Dragičević ističe da na smanjenju broja krađa ne smije raditi samo policija, već se punim angažmanom mora uključiti cijela zajednica.

Suradnja, suradnja, suradnja. To je ključ u suzbijanju kriminala. Veća otvorenost svih čimbenika društva i međusobno povjerenje – zaključuju Dragičević iz PU varaždinske.